Vrijeme \u010dekanja, na primjer, mo\u017ee se zabilje\u017eiti iz uputnice ljekara op\u0161te prakse ili nakon posjete specijaliste. Neki zdravstveni sistemi \u0107e mjeriti vrijeme \u010dekanja \u201eambulantno\u201c, drugi vrijeme \u010dekanja \u201estacionarno\u201c, a tre\u0107i \u0107e mjeriti puno vrijeme \u010dekanja od upu\u0107ivanja na lije\u010denje, kao \u0161to je slu\u010daj u Danskoj, Norve\u0161koj i Engleskoj.<\/p>\n
Dok su srednja vrijednost i srednje vrijeme \u010dekanja, vrijeme \u010dekanja na odre\u0111enim percentilima distribucije - i broj ili udio pacijenata koji \u010dekaju du\u017ee od odre\u0111enog vremenskog perioda (npr. 3, 6 ili 12 mjeseci) - svi su valjani na\u010dini mjerenja \u010dekanja puta, medijana se naj\u010de\u0161\u0107e koristi za me\u0111unarodna pore\u0111enja.<\/p>\n
Me\u0111utim, distribucija vremena \u010dekanja je op\u0107enito iskrivljena s malim udjelom pacijenata koji \u010dekaju vrlo dugo, \u0161to zna\u010di da srednja vremena \u010dekanja mogu biti znatno du\u017ee od medijane.\n\n Kako se porede zemlje OECD-a?\n<\/strong>\nStudija OECD-a pokazuje da vrijeme \u010dekanja na elektivnu operaciju mo\u017ee uvelike varirati me\u0111u zemljama, pri \u010demu je vrijeme \u010dekanja gotovo 10 puta du\u017ee u nekim zemljama nego u drugim.<\/p>\n Podaci o vremenu \u010dekanja trenutno su dostupni samo za 17 zemalja OECD-a i za odre\u0111ene procedure. U prosjeku u ovim zemljama, srednje vrijeme \u010dekanja bilo je kra\u0107e za manje operacije, kao \u0161to su operacije katarakte (95 dana u 2018.), a du\u017ee za ve\u0107e operacije poput zamjene kuka (110 dana) i zamjene koljena (140 dana).<\/p>\n U svim zemljama, pacijenti kojima je potrebno hitnije lije\u010denje op\u0107enito imaju kra\u0107e \u010dekanje od onih \u010dije je zdravstveno stanje manje vjerovatno da \u0107e se pogor\u0161ati dok \u010dekaju. Stoga je srednje vrijeme \u010dekanja na operaciju koronarne premosnice op\u0107enito kra\u0107e nego na zamjenu kuka i koljena.<\/p>\n Me\u0111utim, postoje ogromne varijacije me\u0111u zemljama. Ukupno gledano, vremena \u010dekanja na elektivnu operaciju u 2018. bila su najni\u017ea u Danskoj, Holandiji, Italiji i Ma\u0111arskoj, dok su najve\u0107a u Estoniji, Poljskoj i \u010cileu.<\/p>\n Grafikon ispod prikazuje srednje vrijeme \u010dekanja za neke odabrane zemlje OECD-a sa uporedivim podacima za razli\u010dite vrste operacija.<\/p>\n Kao \u0161to grafikon pokazuje, srednje vrijeme \u010dekanja na operaciju katarakte bilo je najvi\u0161e u Norve\u0161koj, Portugalu i Finskoj. Me\u0111utim, treba napomenuti da su dvije zemlje koje nisu prikazane na ovom grafikonu - Estonija i Poljska - imale znatno du\u017ee vrijeme \u010dekanja od 180, odnosno 250 dana. Norve\u0161ka vremena \u010dekanja se tako\u0111er ra\u010dunaju na malo druga\u010diji na\u010din. Ve\u0107ina zemalja uklju\u010denih u grafikon imalo je vrijeme \u010dekanja ni\u017ee od prosjeka OECD-a, a Italija, Danska i \u0160vedska su zabilje\u017eile neka od najkra\u0107ih \u010dekanja.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de zamjene kuka, slika je bila sli\u010dna i mnoge zemlje su zabilje\u017eile duga \u010dekanja na zamjenu kuka. Me\u0111utim, \u0160panija i Kanada su imale visoku medijanu vremena \u010dekanja, a \u010dekanje u Australiji je tako\u0111er bilo iznad prosjeka OECD-a i znatno iznad novozelandske medijane.<\/p>\n Uz Portugal, Australija se tako\u0111er isti\u010de po vremenu \u010dekanja na zamjenu koljena; jedna od najvi\u0161ih od svih zemalja OECD-a sa vi\u0161e od 6 mjeseci. Prosjek OECD-a je visok za ovu vrstu postupka, a iznijelo ga je relativno malo zemalja sa vrlo visokim vremenom \u010dekanja, kao \u0161to su \u010cile, koji ima medijan \u010dekanja od 840 dana, i Estonija sa 460 dana.\n Me\u0111utim, promjene srednjeg vremena \u010dekanja u zemljama kao \u0161to su Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija bile su relativno male iz me\u0111unarodne perspektive u pore\u0111enju sa, na primjer, Estonijom i Portugalom.<\/p>\n Mnoge zemlje su implementirale politike usmjerene na smanjenje vremena \u010dekanja, s razli\u010ditim rezultatima. Danska, Engleska i Finska su uspjele skratiti vrijeme \u010dekanja za mnoge izborne zdravstvene usluge i odr\u017eavati ih tokom dugotrajnih perioda, a kao \u0161to je prikazano na grafikonima, Poljska je uspjela zna\u010dajno smanjiti vrijeme \u010dekanja u posljednjih pet godina.\n Maksimalno vrijeme \u010dekanja kori\u0161teno je u mnogim zemljama kao cilj za pru\u017eaoce usluga, a u nekim slu\u010dajevima i garancija za pacijente, ali ne postoji maksimalno vrijeme \u010dekanja koje bi odgovaralo svima.<\/p>\n Trajno i trajno pove\u0107anje ponude je najefikasniji na\u010din da se postigne trajno smanjenje vremena \u010dekanja. Me\u0111utim, kratkoro\u010dne intervencije koje koriste povremene dodatne pakete finansiranja tako\u0111e slu\u017ee va\u017enoj svrsi. Brzim reagovanjem na privremeno pove\u0107anje potra\u017enje ili kratkoro\u010dni poreme\u0107aj u snabdijevanju, liste \u010dekanja se mogu sprije\u010diti da se zna\u010dajno pove\u0107aju i izazovu zaostatak, te prouzrokuju pove\u0107anje vremena \u010dekanja dalje na liniji ili u du\u017eem vremenskom periodu.<\/p>\n \u010cak i trajno pove\u0107anje ponude nije garancija uspjeha. U nekim slu\u010dajevima dodatna ponuda mo\u017ee biti nadokna\u0111ena pove\u0107anjem potra\u017enje, kroz pove\u0107anje broja preporuka, testova i procedura. Na primjer, vrijeme \u010dekanja na neke elektivne operacije u Kanadi i Australiji pove\u0107alo se posljednjih godina uprkos dodatnom financiranju i pove\u0107anju aktivnosti.<\/p>\n U\n\n<\/strong>\nAustralija,\n\n<\/strong>\nulaganje u elektivnu hirurgiju prema Sporazumu o nacionalnom partnerstvu 2011-15 zna\u010dilo je da se rastu\u0107a potra\u017enja mogla zadovoljiti, ali nije dovela do zna\u010dajnog uticaja na vrijeme \u010dekanja. Izme\u0111u 2015. i 2018.\n\n vremena \u010dekanja na operaciju katarakte\n<\/a>\nje blago opao, ali se neznatno pove\u0107ao za zamjenu koljena i kuka.<\/p>\n Tamo gdje postoji zna\u010dajan vi\u0161ak potra\u017enje, ponekad se cilja i strana potra\u017enje kako bi se smanjilo vrijeme \u010dekanja. Klini\u010dki alati za odre\u0111ivanje prioriteta koji se fokusiraju na pobolj\u0161anje zdravstvenih ishoda mogu pobolj\u0161ati proces upu\u0107ivanja i upravljanje listama \u010dekanja.<\/p>\n U izvje\u0161taju OECD-a,\n\n Novi Zeland\n<\/strong>\nkoristi se kao primjer zemlje koja je poku\u0161ala pobolj\u0161ati odre\u0111ivanje prioriteta pacijenata (ali u kombinaciji sa pove\u0107anjem ponude). Nakon smanjenja vremena \u010dekanja na elektivnu operaciju na maksimalno 4 mjeseca u 2012.\n\n vremena \u010dekanja su se smanjila\n<\/a>\nza mnoge uobi\u010dajene procedure i znatno su ispod prosjeka OECD-a.<\/p>\n Ministarstvo zdravlja Novog Zelanda od 2019. implementira \u0161iri pristup s fokusom na cijeli put pacijenata u okviru svog 'Strate\u0161kog pristupa planiranoj skrbi 2019-2024'.\n\n Utjecaj na pristup njezi i zdravstvene rezultate\n<\/strong>\nVeliki broj dokaza ukazuje na \u010dinjenicu da dugo \u010dekanje mo\u017ee imati negativne efekte kako na pristup njezi tako i na zdravstvene rezultate pacijenata. Ovo se odnosi na rje\u0161avanje lista \u010dekanja na strani potra\u017enje, racioniranjem vremena \u010dekanja i primjenom politika odre\u0111ivanja prioriteta.<\/p>\n Stanje pacijenata se mo\u017ee pogor\u0161ati tokom \u010dekanja, posebno ako se \u010dekanje produ\u017ei ili se pacijentu ukloni prioritet. Iako potreba za zamjenom kuka, na primjer, nije opasna po \u017eivot, dugotrajan \u017eivot s takvim stanjem je iscrpljuju\u0107i i mo\u017ee zna\u010dajno smanjiti kvalitetu \u017eivota pacijenta.<\/p>\n Osim \u0161to ima potencijalno ozbiljne posljedice za pacijente i predstavlja izvor nezadovoljenih potreba za brigom u nekim zemljama, dugo \u010dekanje mo\u017ee dovesti i do nejednakosti u pristupu. U idealnom slu\u010daju, pristup njezi treba da se zasniva na potrebi, a ne na mogu\u0107nosti pla\u0107anja.<\/p>\n Neki pacijenti \u0107e neizbje\u017eno imati vi\u0161e mogu\u0107nosti od drugih, a na me\u0111unarodnoj osnovi postoje velike nejednakosti u pristupu ovisno o tome gdje pacijent \u017eivi. Na primjer, maksimalno vrijeme \u010dekanja na operaciju katarakte\n\n varira izme\u0111u zemalja\n<\/a>\nod mjesec dana u Danskoj do 1,5 godine u Estoniji. \u010cak i unutar zemlje, mogu postojati zna\u010dajne razlike izme\u0111u pristupa u ruralnim i metropolitanskim podru\u010djima.<\/p>\n Tako\u0111er je vjerovatno da \u0107e pandemija Covid-19 imati vrlo razli\u010dit uticaj na zdravstvene sisteme u razli\u010ditim zemljama, ali je potrebno vi\u0161e podataka da bi se to razumjelo.\n\n \u0160ta se mo\u017ee u\u010diniti da se pobolj\u0161a vrijeme \u010dekanja?\n<\/strong>\nIako se razlikuju, \u010dinjenica je da su se liste \u010dekanja, a samim tim i vrijeme \u010dekanja, zna\u010dajno pove\u0107ale u mnogim zemljama tokom posljednje decenije. Covid-19 tako\u0111er ima \u0161tetan utjecaj na vrijeme \u010dekanja, a o\u010dekivani oporavak ote\u017eava drugi i tre\u0107i talas.<\/p>\n Da bi se ovo rije\u0161ilo, potrebno je zna\u010dajno pro\u0161iriti kapacitet \u2013 i to brzo. Jedan od na\u010dina za brzo i efikasno pove\u0107anje kapaciteta je kori\u0161tenje fleksibilne zdravstvene infrastrukture, kao npr\n\n mobilne ili modularne operacione sale\n<\/a>\n.<\/p>\n![\"\"](\"\/wp-content\/uploads\/sites\/8\/legacy\/2021\/04\/OECD-Waiting-Times-1024x791.png\")
\n\n Kako su se vremena \u010dekanja mijenjala tokom vremena?\n<\/strong>\nPodaci OECD-a pokazuju da su, nakon perioda stabilnosti, vremena \u010dekanja na elektivni tretman (koja su obi\u010dno najdu\u017ea) po\u010dela rasti u brojnim zemljama, \u010dak i prije izbijanja Covid-19.<\/p>\n![\"\"](\"\/wp-content\/uploads\/sites\/8\/legacy\/2021\/04\/Surgery-waiting-times.png\")
\nNapomena: \u2020 Za Holandiju, podaci su srednja vrijednost, jer medijan nije dostupan * Za Norve\u0161ku, vremena \u010dekanja su precijenjena zbog na\u010dina na koji se ra\u010dunaju vremena \u010dekanja.\n\n Izvor: OECD Health Statistics\n<\/a>\n\n Kako se rje\u0161avaju vremena \u010dekanja u razli\u010ditim zemljama?\n<\/strong>\nKada se pojave liste \u010dekanja, to je uglavnom rezultat neravnote\u017ee izme\u0111u potra\u017enje i ponude zdravstvenih usluga. Prave politike za implementaciju bi\u0107e razli\u010dite u svakoj zemlji i zavise od zdravstvenog sistema, finansijske i politi\u010dke situacije izme\u0111u ostalih faktora.<\/p>\n